U Bijeljini i Janji povećana koncetracija smoga i magle Zagađenost vazduha okidač za rak pluća

608

U godinama poslije rata vrlo često smo svjedoci vijesti u kojima nas obavještavaju da nam je vazduh prekomjerno zagađen. Zagađenost vazduha prema zvaničnim informacijama gotovo svih agencija za zaštitu okoline dolazi u velikoj mjeri od termoelektrana, poput onih u Tuzli, Ugljeviku i Kaknju. Ipak, u ne maloj mjeri Povećane emisije štetnih gasova dolaze i iz povećanog broja automobila, ali i iz ložišta privatnih domaćinstava.

Na području Bijeljine i Janje zagađenost dolazi upravo iz ložišta u kojima su najčešće loša goriva, kakav je ugalj sa visokim sadržajem sumpora ili različite vrste otpada pri čemu se stvara  velika zagađenost.Izmjerene vrijednosti zagađenosti vazduha u gradu ukazuju, da je vazduh najzagađeniji u zoni toplane i u centru grada, što pokazuju podatci servisnih informacija Grada Bijeljine dobijeni na dan 14.01.2020. godine. Prema tim mjerenjima došlo je do prekoračenja količine lebdećih čestica u vrijednosti od 258,03 µg/m3 i dima i čađi 312,88 µg/m3.

U Janji je tokom večeri 15.01.2020. godine povećanja koncetracija magle i smoga, pa je vidljivost ozbiljno smanjena.

Da ove situaciju treba ozbiljno svatiti, potvrđuju i informacije koje se u zadnje vrijeme mogu dobiti iz klinike za plućne bolesti u Tuzli, a prenosi. Naime zbog enormne zagađenosti vazduha došlo je do porasta broja oboljelih od plućnih bolesti, među kojima je i karcinom pluća.

Po riječima Suvada Dedića, načelnika Klinike za plućne bolesti UKC Tuzla, a kako nam prenosi portal Nezavisne, najčešća oboljenja su upale gornjih disajnih puteva, astma, hronične opstruktivne plućne bolesti, karcinom pluća i alergije. Otrovne čestice uzrokuju i srčana oboljenja i moždane udare.

“Sve štetne čestice i svi štetni gasovi izazivaju iritaciju respiratornog epitela – sluznice. Posljedično, imamo navedene bolesti kao što su opstrukcijske plućne bolesti, upalne bolesti, alergijske plućne bolesti. Ako gledamo na dužu ekspoziciju koncentracije štetnih čestica, imamo porast karcinoma”, rekao je Dedić.

“Teško disanje, gušenje, brzo zamaranje, suh kašalj, povišena tjelesna temperatura, curenje nosa, to su neki od simptoma zbog kojih se pacijenti mogu javiti prvo ljekarima porodične medicine, koji će ih dalje uputiti nama”, rekla je Amra Šakušić, doktorica Klinike za plućne bolesti.

Doktori hroničnim bolesnicima preporučuju što manje boravka na otvorenom, a ostalima korištenje maski, zabranu pušenja i korištenja nargile, kao i odlazak u planine.

Izvor : Servisne informacije Grada Bijeljine/Nezavisne

Podrinjemedia.ba

Fotografija: Elvir Gigić