7 C
Janja
Utorak, 05.11.2024.
NaslovnicaPodrinjeKonjanici iz Potočara krenuli na Ajvatovicu

Konjanici iz Potočara krenuli na Ajvatovicu

PAYPAL donacija

Poštovani,

Vašom donacijom pomažete i unapređujete rad TV Podrinje.

Hvala Vam.

Nakon džuma–namaza u Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari, i odavanja počasti žrtvama genocida, konjanici iz Srebrenice, Bratunca i Zvornika krenuli su ka Pruscu kod Donjeg Vakufa gdje će za dane vikenda biti održana centralna manifestacija “509. Dani Ajvatovice”.

Najmlađa učesnica puta prema Ajvatovici je 11-godišnja Majda Mehmedović iz Kamenice kod Zvornika.

“Ja idem drugi put na Ajvatovicu. Prošle godine je bilo jako lijepo, hvala Bogu. Idem na Ajvatovicu da pokažem da ima mladih koji čuvaju tradiciju, i kakav je osjećaj imati konja i jahati. Prije polaska sam proučila Fatihu mom djedu Nuriji koji je ubijen u ratu”, rekla je Majda.

Emin Bektić iz Srebrenice je na put prema Ajvatovici krenuo sa dvije kćerke Fatimom i Đenetom.

“To je tradicija koja traje stoljećima, naš muslimanski, bosanski običaj. Tamo ćemo se naći sa drugim konjanicima iz cijele Bosne i Hercegovine. Sretan sam što idem, a pogotovo što imam pojačanje ove godine, jer sa mnom idu i dvije kćerke. One imaju svoje konje”, rekao je Bektić.

Mustafa Muminović iz Konjević Polja, ima 75 godina, i kaže da će ići svake godine na Ajvatovicu sve dok ga „zdravlje služi“

“Ovo je treća godina za redom kako idem. To je naša tradicija, našeg naroda. Svi znamo priču o Ajvaz Dedi i njegovoj molitvi. Njegove dove su uslišane”, rekao je Muminović.

Bećir Alić iz Cerske kaže da mu je čast da može ići na Ajvatovicu.

“Lijep je osjećaj. Meni je čast da mogu ići. Ajvatovica je tradicija koja traje više od pet stotina godina. Nije nam teško niti daleko. Krećemo od Memorijalnog centra zbog naših šehida, i tamo ćemo se sastati sa konjanicima iz cijele naše zemlje”, rekao je Alić.

Ajvatovica je najveće dovište muslimana u Evropi. Prema predanjima, Ajvaz-dedo, islamski učenjak i derviš, je nakon što se nastanio u Pruscu u 15. stoljeću, nakon dugotrajne suše 40 dana i noći učio dovu za vodu, na stjenovitom predjelu iznad kasabe. Prema predanjima, 40. noći se stijena na dovištu razdvojila te je iz nje potekla voda.

Izvor: Anadolija

podrinjemedia.ba

Najnovije vijesti