U narodu poznata kao TONJA, a šta je ona zapravo?

1602

Često se susrećemo sa raznim bolestima na našim biljkama i pitamo se kako i zašto je do toga došlo i pored naše brige i njege o biljci.

Biljke su kao i ljudi podložne raznim oboljenjima i potrebno je puno znanja i truda oko njihovog pravilnog uzgoja. One, kao i ljudi, podložne su bakterijskim, gljivičnim i virusnim oboljenjima, a pored toga prijeti im veliki broj štetočina kao i neinfektivna oboljenja (oboljenja nastala posredstvom nedostatka nekog elementa ili uslijed klimatskih promijena…).

Naš narod često kaže kako mu je paradajz ubila “tonja” misleći da je to neka štetna materija koja se nalazi u kiši i da na taj način kiša loše utiče na biljke.

Međutim prava istina je sasvim drugačija. Tonja je ustvari plamenjača, a plamenjača je gljivično oboljenje uzrokovano gljivicom Phytophtora ssp. koja se prvenstveno širi po vlažnom vremenu – najveća opasnost od širenja bolesti jest tokom čestih kiša ljeti. Samo u uslovima previše vlage može se i dogoditi masovno širenje ove bolesti i masovno propadanje usjeva, a to se onda događa jako brzo – unutar jedne sedmice može propasti cijela biljka. Plamenjača napada mnoge biljne vrste, od vinove loze, krompira, paradajza…

                             Spore plamenjače snimljene pod mikroskopom

Svi ste čuli za plamenjaču paradajza i krompira. Ovu bolest izaziva ista gljivica koja se naziva lat. Phytophtora infestans.

Razvoju bolesti pogoduje vlažno vrijeme (zasićenost zraka vlagom iznad 90%) te temperature između 18°C i 22°C.

Zaštita se treba provoditi i to preventivno. Sistem prognoze bazira se na svakodnevnom praćenju temperatura i oborina (pomoću termometara, vlagomjera, kišomjera ili klimatskim stanicama koje mjere više parametara). Temperature ispod 7°C su nepovoljne za ravoj plamenjače, a razmaci između tretiranja mogu biti veći u periodu bez oborina i ako je prosječna temperatura zraka veća od 25°C.

Zanimljivo je da je početak pojave ove bolesti većinom tokom sezone uobičajen na krompiru, te se kasnije seli na paradajz. Početna pojava bolesti vidljiva je na naličju donjih listova kao sive “kraste”, u daljnoj fazi se na biljkama manifestira kao smeđa trulež: uništava listove koji izgledaju spaljeno po listovima, te imaju žute i smeđe mrlje po površini listova, kasnije počinju smeđiti i propadati plodovi. Za vrijeme vlažnog vremena jasno se može vidjeti na donjim listovima sivo-bijela prevlaka. Najviše pogađa biljke iz porodice pomoćnica kao što su paradajz i krompir. Sa listova se polako seli i na ostale dijelove biljke.

Plamenjača se može proširiti i na plodove, u početnoj fazi još možete dio odrezati dolje i iskoristiti ostatak rajčice, ali ako se proširi, uništava cijeli plod.

                       Plamenjača na listu i plodovima paradajza

Šta učiniti kada se pojavi plamenjača?

Čim zapazite bolest, odmah uklonite i spalite zaražene dijelove kako bi spriječili širenje bolesti. Ukoliko zalijevate paradjaz, nikako nemojte polijevati biljke, nago zalijevajte kraj stabljike, po tlu. Takođe, privezivanje paradajza uz stupove i micanje donjih listova također onemogućuje zadržavanje vlage i zaustavlja širenje bolesti – jer se onda kraj tla, gdje se najviše zadržava vlaga prozračnije.

Plamenjače se doista trebamo bojati ako imamo jako vlažno ljeto, kad često pada kiša. U takvim uslovima praktički je nemoguće zaustaviti širenje bolesti, biljke i plodovi naočigled propadaju.

Izvor: AgroSavjet

podrinjemedia.ba