Za bosansko-australijskog umjetnika Saidina Salkića koji je preživio strahote genocida u Srebrenici, ono što je tada doživio potaknulo je katarzičnu i intenzivnu strast prema stvaranju umjetnosti. Redatelj, pjesnik, pisac i vizualni umjetnik u intervjuu za “AMES News” kaže da je najgore masovno ubijanje u Europi od kraja Drugog svjetskog rata i dalje s njim.
„Za mene je Srebrenica sadašnjost. Živim s tim svaki dan “, rekao je Saidin
Imao je 12 godina kada su u julu 1995. godine snage Vojske Republike Srpske napale UN-ovu sigurnu zonu Srebrenice, gdje su on, njegova majka i sestra i hiljade drugih Bošnjaka potražili utočište.
Dok se njegova porodica pokušala ukrcati u autobus za izlazak iz Srebrenice, vojnici su naredili Saidinu da pređe na drugu stranu.
“Moja majka je shvatila da sam je odveo i okrenula se i počela da vrišti, povlačeći me”, rekao je.
„Izvadili su oružje. Rekli su: “Umukni, ubit ćemo te”. “A onda je jedan od njih rekao: Premlad je, može ići.”
Ali Saidinov 33-godišnji otac nije preživio genocid. Zarobljen je prilikom pokušaja proboja do Tuzle. Njegovo pogubljenje zabilježeno je na zloglasnom videu „Škorpiona“.
Nakon godina u izbjegličkim kampovima, obitelj Salkić se nastanila u Australiji 2001. godine, učinivši Melburn svojim domom. Izgradio je karijeru izvanrednog eksperimentalnog filmaša, pjesnika, tekstopisca i slikara. Njegovi radovi izloženi su diljem svijeta, uključujući Melburn, Sidnej, Adelaid, Brizbejn, Sarajevo, Beograd, Graz i Kork. Njegov prvi film ‘Karasevdah: Srebrenica Blues ‘je djelo o prirodi patnje i mogućnosti pomirenja. Najvažniji rad ovog umjetnika je 40-minutni film pod nazivom „Dolazak Feniksa“ (The Arrival of the Phoenix) prikazan je na filmskom festivalu u Adelaidu i na Wyndham Learning Festivalu.
Na pitanje da li je i dalje povezan sa domovinom odgovara:
Jesam. Prošle godine je N1 objavio intervju sa mnom, pod naslovom: “Od pakla Srebrenice, do najvećeg umjetnika u Australiji”. Oduvijek mi je bilo važno da moji ljudi znaju što radim, s kojom strašću i s kojim intenzitetom. To je zbog toga što znaju ko sam, odakle, što radim i pod kojim povijesnim okolnostima, uvijek mi je bilo važno da znaju da naporno radim.
„Nedavno je jedna od najvećih australskih filmskih ličnosti, 85-godišnji John Flaus, čovjek koji je osnovao prvi kurikulum o filmskim studijama u ovoj zemlji, moj filmski rad usporedio sa radom Gertrude Stein na polju historije književnosti. To puno znači i meni i onima u Bosni koji brinu o onome šta radim i kako to radim. Dakle, da, moje veze s Bosnom su duboke i izravne. Ali ja sam i australski umjetnik. Oni to također znaju.“
Izvor: Intelektualno.com
podrinjemedia.ba