Rizvan Halilović, predsjednik Udruženja Bosansko-tursko prijateljstvo “Bosfor“ kazao je da su uz dosta problema uspjeli da u okolnostima pandemije koronavirusa spoje obilježavanje Dana Ahdname i Dana deklaracije ZAVNOBIH.

– Povelja Kulina bana, Ahdnama sultan Fatiha i Deklaracija ZAVNOBIH-a iz 1944. godine, mi smo ponosni kao država, kao narod, koja ima tako tri važna i značajna dokumenta, koji su sigurno i na svjetskom nivou vrlo respektabilni – rekao je Halilović i dodao:

“Nedostatak pravne i političke kulture i svih drugih vrsta kulture su osjetni nakon ovog nažalost agresivnog rata, koji je na neki način poremetio brojne dobre odnose po kojima je Bosna paradigma buduće Evrope. Često kažem da bi se civilizacijski Evropa mogla bosnizirati, a da bi smo se mi Bosanci mogli tehnološki ili modernistički evropeizirati.”

Akademik Mirko Pejanović, predsjednik Odbora za dodjelu godišnji priznanja naglasio je značaj oba dokumenta u domenu zaštite ljudskih prava.

– Jedan sultan, koji je imao svu moć, koji je osvajački prolazio, zadržao se i prihvatio molbu jednog bosanskog fratra, što govori o njegovom odnosu prema ljudima, njihovim životima, vjeri, i to se još normira i čuva u dokumentu. A, drugo je da je jedan bosanski fratar, a to je bio franjevac iz zajednice fojničke, smogao hrabrosti, smogao snage i imao viziju da se obrati osvajaču, Mehmedu Fatihu, i da ga uvjeri u to da su to prava koja treba sačuvati, treba garantovati. Preko tih prava i prava na vjeroispovijesti i vjerske objekte i institucije, sačuvan je i narod – smatra Pejanović.

Za Deklaraciju o pravim građana u BiH, koja je usvojena na drugom zasjedanju ZAVNOBIH-a, prema Pejanovićevim riječima, poznati bh. pisac Branko Čopić nazvao “poveljom slobode“.

– To je dokument koji sadrži kodeks ljudskih prava i ljudskih sloboda. Može se kazati da je taj dokument, na temelju onog što je definisao u pogledu sadržine ljudskih prava, postao i političko-pravna osnova za donošenje Ustava BiH, prvog Ustava 1946. godine. Također, to je bio dokument koji je išao u susret onome što je tada svjetska zajednica kroz formiranje Ujedinjenih nacija zagovarala da se određena prava učine univerzalnim. Dakle, ta deklaracija je došla do onih ljudskih prava, koja će kasnije u svijetu postati univerzalna – istakao je Pejanović.

Naglasio je i da je veoma važno što je Deklaracijom ZAVNOBIH-a izričito zabranjeno formiranje i rad fašističkih organizacija i onih koje raspiruju nacionalnu mržnju.