U Bosni i Hercegovini pronađeno je na stotine masovnih grobnica, a svakodnevno se otkopavaju nove. Najpoznatije se nalaze na području opština Srebrenica, Prijedor, Zvornik, Ključ, Sanski Most. Samo na teritoriji opštine Prijedor ekshumirano je preko 50 masovnih grobnica Bošnjaka i Hrvata ubijenih 1992. godine.
Pojam masovna grobnica nastala je kao rezultat genocida, kako bi se istrijebila (potpuno ili djelimično) određena nacionalna, etnička, rasna ili vjerska grupa, kao takva, odnosi se na grobno mjesto koje ne pripada uobičajenim mjestima na kojima se vrše ukopi i sahrane, već su to mjesta na kojima se svjesno, planski, organizirano, ciljno i s namjerom ubijene osobe odbacuju (ne sahranjuju) da bi se prikrili (izvršeni) zločini genocida.
Ovaj pojam ukazuje na nekarakterističnu masovnost, što znači da u njoj može biti dvije i više ubijenih osoba, zaštićenih međunarodnim humanitarnim pravom, kojima je život nasilno prekinut i koji su bačeni u grobnicu, tako da, od oblika izvršenja zločina (ubijanja), pa preko formiranja masovne grobnice, nije poštovan pijetet žrtve. Analogno tome, evidentno je da masovne grobnice nastaju kao produkt masovnih ubistava, karakterističnih za zločin genocida.
Masovne grobnice usljed ratnih zločina su posljedica organizovanih i masovnih ubijanja ljudi. Takav primjer je agresija na Republiku BiH kao dio kampanje etničkog čišćenja i genocida.
U Bosni i Hercegovini pronađeno je na stotine masovnih grobnica, a svakodnevno se otkopavaju nove. Najpoznatije se nalaze na području opština Srebrenica, Prijedor, Zvornik, Ključ, Sanski Most. Samo na teritoriji opštine Prijedor ekshumirano je preko 50 masovnih grobnica Bošnjaka i Hrvata ubijenih 1992. godine. Moguće je izvršiti podjelu masovnih grobnica po broju pronađenih žrtava i to na:
– masovne (preko 5 posmrtnih ostataka),
– zajedničke (2-4 posmrtna ostatka),
– pojedinačne (posmrtni ostaci jedne žrtve).
U procesu ekshumacije masovnih grobica na prostoru Bosne i Hercegovine uočena je potreba za novom klasifikacijom masovnih grobnica na: primarne, sekundarne i tercijarne.
Ovakva klasifikacija je potrebna iz razloga što su posmrtni ostaci žrtava premiještani više puta i na više različitih lokacija. Naime, na mnogim mjestima na kojima su vršena masovna ubijanja tokom rata u Bosni i Hercegovini, pored primarnih grobnica u kojima su prvobitno bila zakopana tijela žrtava zločina, nastale su i sekundarne, čak i tercijarne grobnice kako bi se prikrio zločin, tako što su tijela iz primarnih grobnica prebacivana i skrivana u novoiskopane grobnice.
Ova praksa je bila planirana, organizirana i izvođena od strane vojnih, policijskih i civilnih vlasti, a posebno je bilo izraženo na prostoru Srebrenice i Prijedora, ali i na još nekim lokacijama u zapadnoj i istočnoj Bosni, gdje su srpske vlasti pokušavale prikriti tragove masovnih zločina i genocida.
Masovne grobnice uslijed prirodnih katastrofa (kao npr. cunami, potres ili oluja) se kopaju da bi se spriječila epidemija tokom nepogoda. Često se nakon nekog vremena tijela mrtvih prekopavaju.
Na teritoriji Republike Srpske, prema podacima Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine, do sada je otkriveno preko 500 masovnih grobnica i oko 3.000 pojedinačnih u kojima su pronađena tijela većinom Bošnjaka, ali i Hrvata, Roma, Albanaca i ostalih koje su pobile srpske paravojne i parapolicijske snage tokom rata u Bosni i Hercegovini.
/genocid.ba