Danas se obilježava Svjetski dan hrane (World Food Day, WFD), kada je, 1945. godine, u kanadskom gradu Kvebek osnovana Organizacija ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu s osnovnim ciljem podizanja nivoa ishrane i poboljšanja životnog standarda. Ovaj dan utemeljen je od zemalja članica Organizacije za prehranu i poljoprivredu (FAO) na dvadesetoj konferenciji Organizacije za prehranu i poljoprivredu u novembru 1979. godine.
Najznačajnija uloga poljoprivrede upravo je rješavanje problema gladi za 850 miliona pothranjenih ljudi, većinom u ruralnim područjima. Jedini način rješavanja ovog problema za njih je da sami proizvedu dovoljno hrane ili da imaju dovoljno novca kojim bi tu hranu kupili. Najizvjesniji način zarade u ruralnim područjima upravo je zarada proizvodnjom hrane i ostalim djelatnostima poljoprivrednog sektora.
Mnoge međunarodne inicijative i organizacije civilnog društva, kao što je Međunarodna organizacija za borbu protiv gladi, omogućavaju ljudima različitih kultura susretanje i planiranje aktivnosti u borbi protiv gladi. FAO organizacija TeleFood kroz različite kulturne događaje kao što su koncerti promoviše svjesnost o problemu gladi.
Oko 2,4 milijarde ljudi živi u državama koje nemaju dovoljno vode.
Nedostatak vode jedan je od najvećih problema našeg vremena. Pa ipak, zavisno od toga gdje se nalazimo u svijetu, krhkost naših vodnih resursa možda nije uvijek očigledna. Možda zato što je za mnoge od nas voda dio svakodnevnog života i privređivanja i teško je zamisliti da danas 2,4 milijarde ljudi živi u državama koje nemaju dovoljno vode.
“Koliko god da je naša planeta “plava”, lahko je zaboraviti da je samo 2,5 posto vode na Zemlji voda za piće. A, to je daleko od ravnomjerne raspodjele“, ističu povodom Svjetskog dana hrane.
Rezultat je sve manje vode za piće, uzgoj hrane i proizvodnju roba koja je potrebna – kao i za održavanje ekosistema od kojih zavisimo. Kao što je često slučaj, oni koji prvi i najteže osjete posljedice su oni koji žive u područjima sa malo vode i imaju najmanje resursa.
To znači da rizikujemo da dođemo do tačke bez povratka, a klimatske promjene će sigurno pogoršati naše probleme s vodom. Možemo i moramo pronaći načine da proizvodimo više, sa manje vode.
“Istovremeno, očekuje se da će se globalna potražnja za vodom za poljoprivredu povećati za 35 posto do 2050. godine“, navode iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane.
Paralelno s tim, 17 posto hrane koja je dostupna potrošačima širom svijeta baca se svake godine, trošeći dragocjenu vodu koja se koristi za njenu proizvodnju, a preko 80 posto svjetskih otpadnih voda ispušta se u okoliš bez prečišćavanja, podaci su stručnjaka koji su dovoljni za globalni alarm.
Svjetski dan hrane na lokalnom, nacionalnom i međunarodnom nivou pruža mogućnost za razvoj dijaloga i unapređivanje solidarnosti.