Međunarodni dan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti prvi se put obilježio protestnom akcijom ljudi u Parizu 17. oktobra 1987. Više od 100 000 ljudi okupljenih na mjestu gdje se 1948. potpisala Opšta deklaracija o ljudskim pravima glasno je izrazilo da je siromaštvo kršenje ljudskih prava i da se moraju poduzeti koraci u rješavanju ovog problema. Opšta skupština UN-a ovaj je dan službeno proglasila međunarodnim danom 1992. godine.
Namjera je bila da se obilježavanjem ovog dana upozori na problem siromaštva i bijede, te potrebe za njihovim iskorjenjivanjem. Današnji datum, 17. oktobar odabran je kao datum za obilježavanje sjećanja, jer je 17. oktobra 1987. godine otkriven spomenik u Parizu posvećen borbi protiv siromaštva.
Pitanje siromaštva u Bosni i Hercegovini je skoro uvijek i pitanje socijalne isključenosti, marginalizacije i zapostavljanja određenih grupa unutar društva.
Prema podacima Svjetske banke i UN-a više od 1 miljarde ljudi na Zemlji živi s manje od jednog dolara na dan. Izvještaj Svjetske zdravstvene organizacije pokazuje kako čak 11 miliona djece svake godine umire od bolesti uzrokovane izgladnjivanjem, a Međunarodna organizacija rada tvrdi kako s manje od dva dolara na dan živi gotovo polovina čovječanstva.
Iskorjenjivanje siromaštva u svim oblicima i dalje je jedan od najvećih izazova sa kojima se čovječanstvo suočava i cilj broj 1, kada govorimo o 17 globalnih ciljeva koji čine Program održivog razvoja do 2030. godine. Siromaštvo prevazilazi problem nedostatka hrane, smještaja ili odjeće. Ono ostavlja posljedice i na nekoliko generacija, kojim se mora pomoći da izađu iz tog začarnog kruga. Više od trećine djece mlađe od 15 godina u BiH nema odgovarajuće uslove za učenje kod kuće, kao što su knjige prilagođene uzrastu ili prostor za domaću zadaću.
Siromaštvo nije samo ono što vidimo na prvi pogled. Ono ima dublje i često nevidljive posljedice. Tako siromašne osobe imaju znatno češće loše zdravlje nego ostatak stanovništva. BiH napreduje u iskorjenjivanju siromaštva ali ne toliko brzo pa je još uvijek oko 16% građana ispod nacionalnog praga siromaštva. Ekstremno siromašnom osobom smatra se ona koja dnevno živi na manje od 3,45 KM (1,9 američkih dolara). Čak polovina svjetske populacije siromašnih živi u pet zemalja: Indija, Nigerija, Demokratska Republika Kongo, Etiopija i Bangladeš.
Breme siromaštva, naročito pogađa mlade koji pripadaju marginalizovanim grupama: izbjeglice, raseljene, osobe sa invaliditetom, mlade romske nacionalnosti, te nezaposlene, mnogočlane porodice, djecu i samohrane roditelje. Mlade žene su češće izložene opasnosti od siromaštva, posebno one koje su izložene nasilju i samohrane majke. Siromaštvo je rasprostranjenije među ruralnim stanovništvom.
Namjera je bila da se obilježavanjem ovog dana upozori na problem siromaštva i bijede te potrebe za njihovim iskorjenjivanjem, kao i to da se skrene pažnja na ovaj problem.
/TV Podrinje