Ekspanzija malinarstva na području Unsko-sanskog kantona ne samo da je zaustavljena već je u konstantnom padu. Prema procjenama struke, od nekadašnjih nasada malina ostalo je 50 posto. Zasadi su masovno uništavani, a posljednje tri godine nije podignut nijedan novi malinjak.
Neizvjesna cijena
Malinjak Majide i Denisa Karajića u velikokladuškom naselju Polje uređen je prema svim pravilima struke. Na skoro 1,5 dunuma plodne zemlje uzgajaju malinu sorte fertodi. O vremenskim prilikama ovisit će urod dok je otkupna cijena još neizvjesna.
– Ako bude sve išlo kako treba da se proizvodnja stabilizira, tek 40 posto površine će biti interesantna inozemnom tržištu. Nadam se da će situacija biti bolja ove godine nego što je to bio slučaj u posljednje tri godine – kaže otkupljivač Arif Rošić.
Smanjena proizvodnja jedan je od razloga što bi ova sezona kada je cijena u pitanju mogla biti bolja, smatraju otkupljivači, dok u Ministarstvu poljoprivrede tvrde da bi i poticaj mogao biti veći.
– Povećana su nam sredstva granta, tako da će svi proizvođači imati povećanje u skladu s povećanjem budžeta. Također ćemo se uskladiti s nekim preraspodjelama, mislim da će svi imati povećanje oko 20 posto – mišljenja je Sulejman Kulenović, ministar poljoprivrede USK.
Nije sigurno
Ni poziv IFAD-a o sufinansiranju malinara sa 40 posto nije potaknuo poljoprivrednike da krenu ponovo sa zasadima malina.
– Jednostavno, posljednje tri godine je došlo do pada cijene malina, a poticaji su zakazali i ljudi više nisu sigurnu u dugoročnu proizvodnju. Nesigurnost je glavni razlog nezainteresiranosti za maline. Slike malinjaka su loše i ono što ih je ostalo, 70 posto njih je nezaštićeno i zapušteno – smatra Adil Sarajlija, inžinjer poljoprivrede.
50 posto malinjaka je uništeno ili potpuno zapušteno
20 posto bi trebali biti veći poticaji za malinare u ovoj godini
/avaz.ba