5.4 C
Janja
Petak, 22.11.2024.
NaslovnicaAktuelnostiDan kada su jedinstvo i zajednička borba obnovili državnost BiH

Dan kada su jedinstvo i zajednička borba obnovili državnost BiH

PAYPAL donacija

Poštovani,

Vašom donacijom pomažete i unapređujete rad TV Podrinje.

Hvala Vam.

U jeku Drugog svjetskog rata i borbe protiv fašizma tokom 1943. godine, na prostoru Bosne i Hercegvine se odigrao jedan od najznačajnijih događaja u novijoj historiji naše domovine.

Naime, prema relevantnoj arhivskoj građi, do koje je u svojim istraživanjima došao istaknuti naučno istraživački radnik – akademik Enver Redžić, sve je počelo nakon sastanka Josipa Broza Tita, Rodoljuba Čolakovića i Avde Hume u Kladnju jula 1943 godine. Na tom sastanku iniciran je početak priprema za osnivanje ZAVNOBIH-a (Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja BiH).

Inače, zasjedanje ZAVNO BIH-a trebalo je prethoditi zasjedanju AVNOJ-a koje će se održati 29. novembra 1943.godine, i na kojem je između ostalog trebalo odlučivati i o budućem uređenju  Jugoslavije.

Jedan od tadašnjih predloga, bio je da buduću zajedničku državu Jugoslaviju čini pet federalnih jedinica: Srbija, Hrvatska, Slovenija, Makedonija i Crna Gora, u skladu sa njihovim većinskim nacionalnim stanovništvom. Smatralo se da pet nacija, čine osnovu za formiranje pet nacionalnih federalnih jedinica.

Zbog etničke složenosti njenog stanovništva, u kojoj niko nije imao apsolutnu većinu, predlagalo se da Bosna i Hercegovina ima status autonomije prema Srbiji, Hrvatskoj ili autonomiju u direktnoj povezanosti sa državnim centrom. O tome su se prema pisanju akademika Envera Redžića trebali izjasniti članovi Pokrajinskog komiteta KPJ za BiH (PK KPJ BIH).

Suprostavljajući se ovakvom prijedlogu, Pokrajinski komitet BIH opredjelio se jednoglsno, da Bosna i Hercegovina u novoj zajedničkoj državi Jugoslaviji ima status ravnopravne (šeste) federalne jedinice.

S tim u vez,i jednakost, sloboda i zajednička budućnost bili osnovni principi koji su potvrđeni upravo na prvom zasjedanju Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine (ZAVNOBiH-a).

Prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a počelo je u Mrkonjić-Gradu 25. novembra 1943. godine u 19 sati, a završeno 26. novembra, u četiri sata ujutro. Ovoj osnivačkoj skupštini prisustvovalo je 247 delegata iz svih krajeva BiH, od kojih 173 sa pravom glasa. Na prvom zasjedanju, ZAVNOBiH je formalno konstituiran kao predstavništvo Narodnooslobodilačkog pokreta (NOP) BiH, ali je u stvarnosti i praksi djelovao kao njen najviši organ vlasti.

Odbornici su usvojili Rezoluciju ZAVNOBiH-a i Proglas narodima BiH, u kojima se ističe da ubuduće BiH i njene narode u zemlji i inostranstvu, mogu zastupati i predstavljati samo ZAVNOBiH i AVNOJ.

Ovim aktima istovremeno je izražena odlučnost naroda BiH da njihova zemlja, koja nije ni srpska, ni hrvatska, ni muslimanska (bošnjačka), nego i srpska i muslimanska i hrvatska, bude zbratimljena zajednica u kojoj će biti osigurana puna ravnopravnost svih Srba, muslimana (Bošnjaka) i Hrvata.

Tako je u vihoru Drugog svjetskog rata zahvaljujući jedinstvu i zajedničkoj borbi svih naroda protiv fašizma i podjela, Bosna i Hercegovina 1943. godine obnovila svoju državnost, koju je izgubila 1463. godine osmanskim osvajanjem Srednjovjekovne bosanske države.

Autor : E.I./ Podrinjemedia.ba

 

Najnovije vijesti