8.1 C
Janja
Srijeda, 30.11.2022.
NaslovnicaAktuelnostiSIPA zločincima ne da mira: „Neće moći više ništa biti isto u...

SIPA zločincima ne da mira: „Neće moći više ništa biti isto u Bijeljini“

PAYPAL donacija

Poštovani,

Vašom donacijom pomažete i unapređujete rad TV Podrinje.

Hvala Vam.

Sedam osoba je uhapšeno u petak u Bosni i Hercegovini (BiH) zbog sumnje da su počinili masakr civila bošnjačke nacionalnosti devedesetih godina u mjestu Balatun na sjeveroistoku BiH, objavili su policija i tužilaštvo.

Policajci Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) uhapsili su ove osobe na području Bijeljine i Sokoca, u bh. entitetu Republika Srpska (RS), saopšteno je iz te agencije.

====== ====== o ====== ======

Osumnjičeni se terete da su kao pripadnici policijskih struktura RS učestvovali u ubistvu 22 osobe bošnjačke nacionalnosti, među kojima je bilo sedmero djece i osam žena, u mjestu Balatun kod Bijeljine, objavilo je Tužilaštvo BiH.

Među uhapšenima su i osobe koje se terete da su direktno učestvovale u egzekucijama žrtava.

Nalog za hapšenje izdao je tužilac Posebnog odjela za ratne zločine Tužilaštva BiH. Osumnjičeni će nakon hapšenja biti predati tužiocu na ispitivanje.

O masakru u Balatunu

U noći između 23. i 24. septembra jedan specijalna jedinica policije „Pahuljice“ je, prisjeća se Trbić, došla u Bijeljinu. Te su te noći izveli 22 člana porodica Sarajlić, Sejmenović i Malagić iz njihovih kuća i odveli na obalu rijeke Drine i pobili. Među njima je bilo osam žena od kojih su četiri bile starije od 60 godina i sedmero djece. Najmlađe je dijete imalo šest godina.

Petnaest tijela je pronađeno u susjednoj Srbiji, na grobljima u Sremskoj Mitrovici, Šapcu i Beogradu.

Bijeljinski novinar koji je preživio mučenje i premlaćivanje 1992. godine u Bijeljini, Jusuf Trbić za RSE kaže kako mu nije jasno zašto su trebale tri decenije da se počinioci privedu pravdi.

„Ubijeni i slike iz Bijeljine, uključujući fotografije Rona Haviva obišli su svijet i nikome to do sad nije poslužilo kao povod da nešto učini“, kaže Trbić, te podsjeća da su uz pomoć advokata Duška Tomića objavili podatke o zločinu i imena ljudi koji su u tome učestvovali.

Trbić je još 2007. godine ova imena objavio u svojoj knjizi „Majstori mraka“, te kaže da je od tada ko god je htio mogao da sazna o učesnicima ovog zločina.

„Mi smo mnogo puta tražili, insistirali na razne načine, urgencije slali, zahtjeve itd., taj predmet se selio iz jedne ladice u drugu u Tužilaštvu i niko to nije htio da uradi. Vjerovatno je razlog zato što je nalog za taj zločin stigao iz samog vrha. Naime, ‘Pahuljicama’ je komandovao Mićo Stanišić, tadašnji ministar policije i njegov zamjenik Tomo Kovač i, naravno, Radovan Karadžić na vrhu te piramide“, kaže Trbić za RSE.

Pokušaji zataškavanja

Advokat Duško Tomić koji godinama traži da se procesuiraju odgovorni za RSE kaže kako je ubistvo djece iz ove tri Bijeljinske porodice tragedija čovječanstva koju su željeli na sve načine zataškati.

„E neće moći više ništa biti isto u Bijeljini. Cijela Bijeljina treba da prati to suđenje i trudiću se da to suđenje bude javno da planeta bude svjedokom“, smatra Tomić.

Tražio je, kako kaže, da se u spomen na ubijenu djecu u Bijeljini, među kojima i sedmero djece iz ove tri bijeljinske porodice dobiju svoju ulicu u tom gradu, ali vlasti „nisu to uvažile nego su napravili ulicu i spomenik ratnom zločincu i fašisti Draži Mihailoviću“.

Tomić je najavio i kako će u Međašima, gdje živi sam napraviti spomenik ovoj djeci.

Zločini paravojnih formacija iz Srbije

U aprilu 2022. navršiće se 30 godina otkako su u Bijeljini počinjeni zločini kada su srpske paravojne postrojbe, predvođene Željkom Ražnatovićem Arkanom, upale u grad i nasilno preuzele vlast.

Televizijske ekipe su zabilježile privođenja Bošnjaka i njihova tijela nakon masovnih ubistava. Oko grada su bili vojska, tenkovi, topovi i minobacači, a u Bijeljini pripadnici Arkanove Srpske dobrovoljačke garde, Beli orlovi, Nova srpska garda i druge paravojne formacije.

U prva četiri dana u aprilu 1992. Arkanove paravojne jedinice ubile su najmanje 100 civila, a prema podacima Udruženja „Povratak“, do 1995. u ovom gradu ubijeno je najmanje 500 civila.

Arkan, koji je tokom rata u BiH i Srbiji predvodio paravojnu jedinicu “Srpska dobrovoljačka garda”, optužen je u Haškom tribunalu u martu 1999. za ratne zločine. Nije mu suđeno, ubijen je u beogradskom hotelu Intercontinental 2000. godine.

Na samom početku rata u BiH u aprilu 1992. godine u Bijeljinu su osim Arkanovih ušle i druge različite paravojne formacije koje su prvih dana rata činile brojne zločine nad bošnjačkim civilnim stanovništvom.

Fotograf Ron Haviv svjedočio je 2017. godine pred sudom u Srbiji o ubistvima u Bijeljini gdje se tada nalazio i napravio i fotografije koje su šokirale svijet.

Tužilaštvu za ratne zločine u Beogradu je 2015. godine, naime, bila podnesena krivična prijava protiv NN lica na osnovu čuvene fotografije Rona Haviva na kojoj jedan od Arkanovih “tigrova” šutira ubijene bošnjačke civile.

Iz Tužilaštva za ratne zločine su naveli za medije da se još uvijek vodi istražni postupak “koji shodno odredbama Krivičnog zakonika nije javan”.

Prijavu je podnijela Alma Pečković, čija je majka među ubijenim civilima na fotografiji.

Akcija hapšenja za zločine kod Bijeljine provedena 3. decembra 2021. je druga takva akcija hapšenja zbog ratnih zločina u BiH u posljednjih desetak dana.

Na području Novog Grada su pripadnici SIPA-e 30. novembra uhapsili devet osoba s područja tog mjesta na krajnjem sjeverozapadu BiH.

Izvor: Preporod Bijeljina

Podrinjemedia.ba

Najnovije vijesti