Generalna skupština UN-a je 2000. godine proglasila 16. septembar danom zaštite ozonskog omotača, kao spomen na datum (16.9.1989. godine) kada je stupio na snagu Montrealski protokol potpisan 1987. godine. Malo je globalnih sporazuma koji su toliko uspješni kao Bečka konvencija (1985.) i Montrealski protokol o zaštiti ozonskog omotača.
Montrealski protokol je doveo do napuštanja upotrebe 99% hemikalija koje uzrokuju oštećenje ozonskog omotača. Ove hemikalije su raširene u rashladnim uređajima, frižiderima, klima uređajima, automobilima i mnogim drugim primjenama.
Ozonski omotač je nježni gasoviti omotač u sklopu atmosfere Zemlje koji štiti sav život na planeti od štetnog dijela UV zračenja. Nalazi se na visini od 10 do 50 kilometara iznad površine u nižim slojevima stratosfere. Količina ozona u atmosferi je mala, (koncentracije manje od 0,001%), i debljina ozonskog omotača je oko tri mm u prosjeku, ali značajno varira.
Ozonski omotač ograničava štetno ultraljubičasto zračenje i njegovo dopiranje do Zemlje, što pruža zaštitu ljudskom zdravlju i čitavom ekosistemu.U nižim slojevima atmosfere ozon je polutant i djeluje štetno na biljke, ljude i vještačke materijale (plastika, guma). U urbanim sredinama u toku ljetnih mjeseci javljaju se epizode povišene koncentracije ozona kao vid zagađenja zraka.
Ipak dio UVB zračenja dopire do površine Zemlje gdje je neophodan za sintezu vitamina D ali i izaziva oštećenja DNK i opekotine nakon dugotrajnog izlaganja. Intenzitet UVB zračenja je 350 miliona puta veći iznad sloja ozonskog omotača nego na površini zemlje. Ozon se konstantno stvara i razgrađuje u atmosferi u ciklusu.
Glavni razlog oštećenja ovog omotača su ljudske aktivnosti, čiji rezultat je ispuštanje gasova u stratosferu, koji razgrađuju molekule ozona i tako doprinose povećanju rupe ovog omotača.
Sporazumom su određena ograničenja, izbacivanje gasova iz upotrebe (najviše freona), koji izazivaju oštećenje ozonskog omotača, te upotrebu „ozono neškodljivih“ zamjena.
U kasnim 1970-im godinama, naučnici su primijetili rupu u ozonskom omotaču iznad antarktika koja se brzo širila. Uzrokovana je ljudskim djelovanjem usljed emisije supstanci koje oštećuju ozonski omotač; prvenstveno klorofluorougljika (CFC ilifreoni) i halona, koji se najčešće upotrebljavaju u sprejevima/aerosolima i u rashladnim sredstvima. Ubrzo su međunarodne zajednice poduzele akciju da se riješi ova prijetnja, što je kulminiralo 1985. kada je u Beču 28 zemalja potpisalo Konvenciju o zaštiti ozonskog omotača. Za dvije godine u Montrealu je potpisan protokol o supstancama koje oštećuju ozonski omotač.16.septembar je proglašen kao Međunarodni dan zaštite ozonskog omotača. Bosna i Hercegovina je članica ovih međunarodnih okolinskih sporazuma.
Postupno ukidanje i kontrola korištenja supstanci koje oštećuju ozon i time ga smanjuju, pomogle su u zaštiti ozonskog omotača za sadašnje i buduće generacije i značajno doprinijeli globalnim naporima u rješavanju klimatskih promjena.
Ovaj dan se obilježava kako bi nas podsjetio na značaj ozonskog omotača i podstakao nas da više vodimo brigu o očuvanju naše životne sredine.
/wikipedia