Okružno javno tužilaštvo Bijeljina duže od dva mjeseca nakon napada na povratnika Senada Sejfića iz Zvornika nije donijelo odluku o kvalifikaciji djela, a upite o procesuiranju počinilaca sada smatraju ugrožavanjem istrage i oštećenih.
Duže od dva mjeseca Senad Sejfić iz Kamenice kod Zvornika živi u strahu, jer mu institucije nisu osigurale zaštitu i kaznile osobe koje su ga fizički napale 3. septembra. Vjerovao je da će, zbog činjenice da ima svjedoke i jer su počinioci poznati, procesuiranje biti znatno brže.
Smatra da je dosadašnje nekažnjavanje ohrabrilo počinioce u istočnoj Bosni da nastave s nasiljem, ali i motivisalo druge. Žrtve i povratnike, kaže on, institucije ostavljaju prepuštene same sebi.
Rekao je i to da se rijetko usuđuje sam kretati zbog straha od novog napada.
Glasnogovornica Dušica Radovanović Grubač je pojasnila da je potreban “vremenski dug i mukotrpan posao” da bi se došlo do tužilačke odluke.
“Svojim stalnim upitima samo možete ugroziti istragu i oštećene”, – navela je Radovanović Grubač i dodala da ovakve upite smatraju pritiskom.
Kvalifikacija djela je značajna zbog konteksta događaja, ali i visine propisane kazne, poručuju iz Misije OSCE-a u BiH.
Brza, efikasna istraga i krivično gonjenje počinilaca poslali bi jasnu poruku da će društvo na takve izraze netrpeljivosti i mržnje reagovati svim raspoloživim sredstvima.
U posljednjih godinu dana zabilježeno je najmanje pet napada na povratnike u BiH koji nisu još sankcionisani.
Neprocesuirani napadi povećavaju strah povratnika.
Predsjednik Udruženja za održivi povratak Podrinja, Hasan Grebić zabrinut je za sigurnost komšija i prijatelja koji su se vratili u svoje domove. Kaže kako mu svakodnevno govore da su uznemireni i nesigurni.
Kako dodaje, povratnicima u Zvornik ni ranija procesuiranja ne daju nadu. Prisjetio se napada na Nezira Dardagana, povratnika u Zvornik koji je brutalno pretučen 2013. godine, kada je sa sinom krenuo na bajram-namaz u zvorničku džamiju Begsuju. Grebić se postupka sjeća kao dugog.
Vjeruje da postoji zataškavanje u postupcima za napade na povratnike.
“Zataškavaju da bi poslije predmet zastario ili da bi se jednostavno krio po ladicama ili zaboravio u društvu”, – kaže Grebić.
Napadač na Dardagana kažnjen je zatvorskom kaznom od tri mjeseca zbog zločina iz mržnje, a postupak je trajao dvije godine.
Jurišić kaže da je hitno potrebno da Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV) o napadima na povratnike i neprocesuiranju raspravlja na tematskoj sjednici. Ona očekuje da Ured disciplinskog tužioca VSTV-a BiH može reagovati i istražiti kako tužioci i tužilaštva rade i postupaju u slučajevima napada na povratnike.
U VSTV-u su potvrdili da za sada nisu planirali tematsku sjednicu, ali naglašavaju da pravosudne institucije trebaju dostavljati informacije na zahtjev novinara tako da ne ugroze istrage.
Iz Tužilaštva u Bijeljini nisu dostavljali odgovore “zbog redovnih poslova na kojima su radnici angažovani i odsustva radnika s posla zbog bolesti”.
Ured visokog predstavnika u BiH podsjeća da je pravo na povratak glavno načelo Dejtonskog mirovnog sporazuma, kojim su se sve strane obavezale da će osigurati da se izbjeglicama i raseljenim licima omogući siguran povratak, bez rizika od uznemiravanja, zastrašivanja, progona ili diskriminacije, posebno na osnovu njihovog etničkog porijekla, vjerskih uvjerenja ili političkog mišljenja.
Iz OHR-a kažu da je BiH zemlja koja nastoji pristupiti Evropskoj uniji i da državne institucije trebaju biti sposobne da primjenjuju visoke standarde sigurnosti u cijeloj zemlji, a posebno u povratničkim područjima.
Iz Misije OSCE-a kažu da kada se manjine i povratnici nađu na meti počinilaca zlodjela, takvo iskustvo pojačava traumu.
Ukoliko do procesuiranja i brze reakcije ne dolazi, iz Misije poručuju da se gradi kultura nekažnjivosti i da se dodatno narušava povjerenje javnosti u institucije koje su ih dužne štititi.
Pozivaju i upozoravaju institucije na provođenje temeljite i brze istrage kako bi počinioci na vrijeme odgovarali za svoja djela.
/detektor.ba