Obilježavanje Svjetski dan dijabetesa (WDD) najveća je kampanja podizanja svijesti o dijabetesu u svijetu, pokrenuta je od strane Međunarodne dijabetičke federacije (IDF) 1991. godine i Svjetske zdravstvene organizacije i obilježava se svake godine 14. novembra.
Dijabetes je hronična, metabolička bolest za koju su karakteristični povišeni nivoi glukoze u krvi (ili šećera u krvi), što s vremenom dovodi do ozbiljnog oštećenja srca, krvnih sudova, očiju, bubrega i nerava.
Najčešći je dijabetes tipa 2, obično kod odraslih, koji se javlja kada tijelo postane otporno na inzulin ili ne proizvodi dovoljno inzulina. U posljednje 3 decenije prevalenca dijabetesa tipa 2 dramatično je porasla u gotovo svim zemljama.
Dijabetes tipa 1, nekada poznat kao juvenilni dijabetes ili dijabetes ovisan o inzulinu, je hronično stanje u kojem gušterača sama proizvodi malo ili nimalo inzulina. Za osobe koje žive s dijabetesom, pristup adekvatnom liječenju, uključujući inzulin, ključan je za njihov opstanak.
Različite aktivnosti u preko 160 zemalja svijeta imaju za cilj podizanje svijesti o potrebi bolje zdravstvene zaštite, obrazovanja i većih resursa za podršku osobama koje žive sa dijabetesom, te pomoći u odlaganju ili prevenciji obolijevanja kod onih koji imaju rizik. Tema obilježavanja Svjetskog dana dijabetesa u periodu 2021-2023 je dostupnost zaštite za oboljele od dijabetesa, a ove godine Svjetski dan dijabetesa obilježava se sa sloganom „Dijabetes: saznaj svoj rizik, saznaj svoj odgovor“.
Ovaj slogan upućuje na važnost poznavanja rizika od obolijevanja naročito od dijabetesa tip 2 kako bi se pomoglo u odlaganju ili prevenciji bolesti, te značaju pristupa potrebnim informacijama i zdravstvenoj zaštiti kako bi se osiguralo pravovremeno uspostavljanje dijagnoze i liječenje.
Polazna tačka za bolji kvalitet života osoba sa dijabetesom je rana dijagnoza – što duže osoba živi s nedijagnosticiranim i neliječenim dijabetesom, vjerovatno će biti lošiji ishodi za zdravlje. Pristup osnovnoj dijagnostici, kao što je testiranje glukoze u krvi, trebao bi biti dostupan u svim ustanovama primarne zdravstvene zaštite. Oboljelim od dijabetesa treba biti olakšan pristup za potrebnu periodičnu specijalističko- konsultativnu provjeru ili za liječenje komplikacija.
Ako imate šećernu bolest važno je redovno ići na kontrole kod ljekara, iako se možda osjećate dobro i nemate tegobe. Kasne komplikacije šećerne bolesti razvijaju se tiho i na početku ne daju simptome, zbog čega ih je važno što prije otkriti, kako bi se njihov razvoj usporio ili potpuno zaustavio. Na kontrolama ljekar dobije uvid u Vaše zdravstveno stanje i može znati treba li Vam prilagoditi, dodati ili promijeniti terapiju. Osim specifičnih kontrola koje inače provodi ljekar, važno je obaviti godišnju dijabetičku kontrolu, jer se tako dobije kompletna slika Vašeg zdravstvenog stanja.
/inz.ba